Sretan Božić 2010.


Sretan Božić - žele Vam učenici 5 c
Sretan Božić – žele Vam učenici 5 c

Oćekujemo Božić

Zvijezde svijetluvcaju,
cijeli svijet obasjaju!!!
Vatra u peći se žari,
pričaju veliki,mali,stari!!

Svi znaju vrijeme prloazi,
a Božić nam dolazi!!
Isus se mali
rodio u toploj štali!!

Svi jedni drugima želimo mir i sreću,
zaboravit nikom zaželjeti SRETAN BOŽIĆ neću

Ivona Marić 5.a

Božić se slavi – slavio nekada…

Božić se slavi oduvijek.U prijašnjim vremenima Božić se slavio na mnogo topliji i svečaniji način.Danima se pripremala hrana za životinje da bi i one imale sve što treba za Božić.Mame i bake su pripremale hranu pekle su se Božićne pogače koje su bile ukrašene likovima životinja i plodova biljaka.Svako jutro se odlazilo na zornice i obavljala se Božićna ispovijed.U crkvu se odlazilo pripremiti jaslice gdje su se onda nosili darovi.Na sam Badnjak se postilo.Pripremala se sušena riba žganci i juha.Prije večere na stol se postavljao najsvečaniji stoljnjak ispod kojeg se stavila slama na stoljnjak se stavio svjećnjak i zdjelica sa posijanim žitom .Prije nego što bi se sjelo za stol najstariji muški član obitelji unosio bi navilak slame u ponjavi dok je ulazio u kuću govorio je:”Čestitam vam Badnjak,Adama i Evu”, a drugi su odgovarali:”Bio živ i zdrav”.Onda bi ponavljao:”kucilo se,prasilo se,telilo se,macilo se…” onda bi spustio slamu pod stol,a djeca bi se utrkivala tko će prvi u slamu.Vjerovalo se ako muško prije skoči na slamu da će i prva prinova u staji biti muško.Onda su svi zajedno prali ruke u istoj posudi.Sjedalo se za stol i molilo nekoliko Očenaša.U svakoj kući bio molitvi drugačiji i molio se Očenaš za mrtve.Rezala se pogača i svi su je ljubili.U zdjeli za juhu bile su posložene sve kašike.Poslije molitve svatko je uzeo svoju kašiku.Muški članovi bi popili čašicu rakije,ali i ženski ako hoće.Poslije večere bi djeca sa djedom i bakom sjedila uz peć i jeli orahe ili jabuke.Čekala se polnoćka,tko je mogao išao je na nju.Sutradan za Božić išlo se na sv.misu pozdraviti malog Kralja.Poslije mise su svi pred crkvom međusobno si čestitali Božić.

 Mato Stanić

Božić

A sastav: U Hrvatskoj imamo mnogo običaja slavljenja Božića. Neki od običaja u Slavoniji, Istri i Dubrovniku su

.
U Slavoniji je običaj da se na Badnjak u kuću dariva prvo dijete, njemu se daje najveća kobasica i kojekakvi slatkiši. Tada se dan provodi u pripremanju. Prije večernjeg zvona je večera, svi se zajednički mole. Kada se oglasi večernje zvono unosi se slama u kuću, i tada djeca skaču na nju. Kada je i to gotovo uz Božićnu pjesmu i veselje kiti se bor. U pola noći je ponoćka i cijela obitelj ide na nju. Kada dođu kući s ponoćke već je Božić, i on se slavi s veseljem i srećom. Božić je najradosniji kršćanski blagdan, a istarski Božić ima dugu tradiciju. Običaji potječu iz davnina: uz kamin, ili istarski – „ognjišće“, na Badnjak se jedu posutice i bakalar, odnosno „bakalaj“, na bijelo.
Božić svečanim blagdanskim objedom okuplja cijelu obitelj, koja sudjeluje i u njegovoj prethodnoj dugoj pripremi. Svečani objed svakako mora imati više slijedova, među kojima su bistra juha s domaćom tjesteninom, pečenka, sarma, domaći sir i narezan pršut te mnogo raznovrsnih kolača. Gušta se dobro vino: malvazija, teran ili refošk. Običaj kolendavanja tradicija je starog Dubrovnika, poznat od pamtivijeka i sačuvan do današnjih dana. U prvi sumrak Badnje večeri, ususret najdražem kršćanskom blagdanu, po dubrovačkim ulicama razliježe se draga, domaća pjesma – kolenda: “Dobra večer mi kucamo, Badnju večer čestitamo”. Taj posve izuzetan oblik posjećivanja susjeda i prijatelja u Badnjoj noći uz pjesmu, drag je svim generacijama pa će uz najbrojnije kolendare, a to su djeca, i stariji u skupinama rado obići svoje prijatelje, počastiti se te u veselju odbrojavati sate do Polnoćke.
Kolendu su u starom Dubrovniku izvodile grupe pjevača uz neki od instrumenata, feralić i kuburu. Kad bi došli pred vrata otpjevali bi jednu od uvodnih kitica, a mladić s kuburom zapucao bi kad se otpjeva: „Puška puca na veselje i doziva prijatelje!“. Potom bi domaćica zamotala novac u papir, zapalila ga i bacila, da se lakše nađe na ulici. Domaćin bi grupu pjevača često pozvao da se počaste priklama, mantalom, orasima, mjendulima i čašicom rakije.

 Monica Rubino

Božić

Što obično radimo na badnjak.U neka davna vremena donosio se panj u kuću.Nije bilo jelke koja bi se okitila već bi otac i sin pošli u šumu i sasjekli mladi hrast.Žene u kući bi ga svećano dočekale,premazale tamnjanom i mirodijam,pa omotale rubac.Prema narodnom vjerovanju taj je panj trebao poput drevene stepenice,pomoći malo Kristu da siđe na Zemlju.Tjekom noći s Badnje večeri na Božić panj bi se bacio u vatru i grijao kuću do jutra.

Danas su stvari bitno drukčije.Naime,i mi,poput cjelog kršćanskog svjeta ,naprosto kitimo jelku.u zadnji tren kupujemo bor,kitimo ga,umotavamo poklone,pripremamo bakalar ili šarn s rižom,ilise družimos najmilijima i potom put pod noge,na polnoćku.A na kraju svega otvaramo darove!!!

 Tomislav Jurić

 Božić

 Na prvi tjedan adventa kretalo se na zornice,tada su djeca išla redovito na zornice a ne kao danas jedan dan idu,a druhi ne.Na sv. Luciju se sadi žito. ZAdnji tjedan adventase priprema za Božić i ispovijeda se.Za Badnjak se stavlja slama po cijeloj kući.Na BAdnjak se postilo,nije se jela riba kao danas, za doručak se jeo drobljeni grah i juha od graha .Za ručak se jelo sirovo i prokuhano voće. Navečer se išlo na ponoćku,poslije ponoćke bi se išlo kući na večeru,cijelu bi noć gorila svijeća i svijetlo. Ujutro bi svi gledali sto im je donio Djed Božićnjak.Ručali bi i onda bi se cijela obitelj okupila i pjevala Božićne pjesme i uživala u Božićnom ugođaju. Prvi i drugi dan poslije Božića također se išlo na misu.Prije se Božić slavio radi Boga i Isusa, a danas se slavi samo radi onog materijalnog,radi poklona.

 Adam Leovič

 Sječanje na Božić

Na Badnjak se kitio bor, unosila se slama u kuću pa su djeca skakali i igrali se po njoj, čak i spavali. Navečer se išlo na polnoćku, a na Božić se familija sastajala na ručku i zajedno su slavili Isusovo rođenje. Otvorali su poklone i pjevali Božićne pjesme. Poslije su se išli igrati u snjegu. A kad im bude zima uđu nazad u kuću da se ugriju kraj vatre.

I danas se u mojoj obitelji tako slavi Božić te vam šaljem lijepe želje i puno sreće na taj poseban dan.

 Mariela Marcetić

 Božić nam dolazi u radosti i veselju
svatko može zaželiti želju
djed mraz šeta mrakom
ja ga čekam nestrpljivo s žvakom

svi mi božić volimo
i svi ga zajedno slavimo

 Ivan Agatić

 Ja slavim Bozic tako da na Badnjak kitimo bor,
pecemo kolace i veselimo se.
Idemo na polnocku.
Na bozicno jutro otvaramo darove,
idemo u crkvu i svima zazelimo
sretan Bozic.
U to vrijeme sretni smo zbog
rodenja Isusa Krista i zato
sto smo s najmilijima i
nama najdrazima.

 Ana Ereš

 Božić

Božić je razdoblje mira,sreće i ljubavi.Tada smo svi zajedno i to je nekako puno ljubavnog duha..ii opraštanja.
Tada smo svi sretni jer smo sa svojom obitelji i slavimo Kristovo rođenje i željno iščekujemo Novu Godinu i nadamo se boljem
životu u Novoj Godini.
Na Badnjak je najužurbanije,svi se pripremamo za Božić i navečer
idemo na Polnoćku.
Na božićno jutro sve je tako mirno i tiho.
Puno obiteljskog duha i iskrene,velike ljubavi koju širimo oko sebe

ČESTIT BOŽIĆ I SVE NAJBOLJE
U NOVOJ GODINI ŽELI VAM IVONA MARUŠIĆ

Božić

Božić je blagdan mira.U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise.Prva je ponoćka,druga je rana jutarnja a zove se pastirica,zornica ili mala misa,i obično se na toj misi ide na pričest.Treća misa se zove poldanica ili vela misa.Mlađa čeljad,a posebno djevojke,se za svaku misu presvuku u dugu svečanu haljinu.U kući na stolu treba čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama,orasima,lješnjacima.Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj.Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima.Ako na Božić pada kiša,vjeruje se da će raditi sve što se motikom okopava.Značajan je i bogati božićni jelovnik.Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća,povrća i mesa.Božić je jedinstveni događaj rođenja Boga-čovjeka koji kršćanski svijet slavi od davnina.

Matea Džeba

 Nekoliko dana prije božića mama pravi kolače i sve ostalo..na svetu Luciju mama sadi pšenicu i ona naraste do božica. Na badnjak adama i eve,kitimo bor,stavljamo slamu ispod bora,stavljamo jaaslice, odemo na sv.misu ,poslje mise postavimo stol i svi zajedno ručamo.. izmolimo 2 oče naša, 2 zdravo marije i vjerovanje. kasnije po mraku u 00:00 idemo na polnočku svi zajedno , poslije polnocke svi si čestitamo božič i budemo sretni😀 na dan božića po podne idemo na sv.misu,poslje crkve rucamo iznesemo na stol sve ono sto je mama pripremila i ispekla.Na taj sveti dan neidemo nigdje zato sto je to blagdan.Taj dan se veselimo i budemo sretni

 Eva Martić

 Božićni običaji u Hrvatskoj

 Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje.
U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drukčije načine. Baš kao što i Hrvatska ima svoje običaje i tradiciju, isto imaju i ostale zemlje. Spomenuti su neke od zanimljivijih i neobičnijih običaja vezanih uz božićno vrijeme.

* U Japanu se slavi Božić po uzoru na zapadne zemlje, premda nisu kršćanska zemlja. Važniji blagdan od Božića jest Nova godina, a razlog za božićno slavlje jest službeni nacionalni praznik zbog rođendana trenutačnog cara Akihita 23. prosinca.

* Na Tajvanu Božić je neslužbeno bio slavljen budući da je slučajno toga dana, 25. prosinca 1947. potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje neslužbeno slavi.

* U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad ih pozovu unutar domova gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima – piñata.

* U Venecueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.

* U Australiji i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između polutki.

* U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupukki što prevedeno s finskog znači “božićna koza”. Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu (nuuttipukkis) te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.

 Mateja Ćosić

 Jedan običaj …

 Jedan običaj koji se sačuvao do danas je sijanje božićne pšenice, kao simbol obnove života i plodnosti. Ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je uz Portugal i južnu Italiju, održan još samo u Hrvatskoj

Pripreme za Božić počinju sa prvim danom prosinca. Kršćani se kroz Advent pripremaju za dolazak Isusa. Na stolu se u kući priprema vijenac sa ćetiri svijeće, po jedna za svaku nedjelju do Božića. Svijeće se pale za nedjeljnim ručkom, a na Božić se pale sve četiri.

Za djecu pripreme počinju darivanjima za Sv. Nikolu (6. prosinca) i Svetu Luciju (13. prosinca) koji postoje od 11. st. Običaj je tada bio da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni, pak, pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave.

U moderno doba ovaj posao obavlja Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus. Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama i na taj način iskazivali svoje simpatije.

Jedan običaj koji se sačuvao do danas je sijanje božićne pšenice, kao simbol obnove života i plodnosti. Ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je uz Portugal i južnu Italiju, održan još samo u Hrvatskoj.

Na Badnjak se unose u kuću tri velika panja (ili Badnjaka) i stavljaju na ognjište (kao simbol Svetog Trojstva), a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se davalo malo hrane sa blagdanskog stola i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.

Običaj unošenja slame u kuću održao se znatno duže od panjeva. Djelom i jer su ognjišta zamijenila centralna grijanja. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio domaćin kuće ili djeca na plahti ili u naramku, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, a manji dio se stavljao na stol i pokrivao stolnjakom. Nakon večere, svi bi ukućani otišli prema slami gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici.

Sve do 1850. u Hrvatskoj nije bio običaj kititi božićno drvce, iako takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16.st. Prva drvca kitila su se pozlaćenim orasima, jabukama, medenjacima, svjećicama, raznim papirnatim ukrasima. Danas se drvca kite raznim staklenim i plastičnim kuglicama i ukrasima, a svijećice pa sve do današnjih staklenih kuglica i električnih svjetala.

Jaslice, ručno izrađene ili kartonske, podsjećanje su na događaj koji se slavi – noć Isusova rođenja. Nekada su se radile od gipsa, gline ili drveta kakve se nalazile samo u crkvama. Prema zapisima, prve je jaslice, u prirodnoj veličini, napravio Sveti Franjo 1223. godine. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st.

 Dražen Matijević

 Božić

 Božić je najljepši blagdan , pun ljubavi i sreće. Na Badnjak se zajedno molimo i kitimo bor.Poslje tog idemo do bake da joj čestitamo badnjak na ulazu u kuću kažemo ” Faljen Isus i Marija čestitam Vam Badnjak Adama i evu. Na većer palimo svijeće , pšenicu stavljamo na stol,nakon izmoljene molitve tata prereže pogaču i svi ju poljubimo. Prije ponoćke tata unosi slamu u kuću , mi djeca skačemo u nju . Tko prvi skoči muško ili žensko znači da će biti muško ili žensko tele. Običaji su još da mii djeca idemo u ranu zoru na Badnjak u položaj. N a ulazu u kuću kažemo ” Faljen Isus i Marija čestitam Vam Badnjak Adama i Evu .Gazda nam da kobasice oko vrata ,a mi kažemo ” kucilo se,macilo se,telilo se,ždrijebilo se, prasilo se ,rodilo se ” .Idemo na ponoćku. Božićno jutro dočekamo sa puno veselja i ljubavi.Pod borom nas dočekaju darovi . Idemo na misu i nakon mise imamo Svečani ručak.Na drugi dan Božića slavimo Svetog Stjepana , nakon jutarnje mise imamo isto ručak.

 Vlatka Mikolčević

 Bozic

Bozic je vrijeme darivanja,vrijeme ljubavi i slavlja. Ono je razdoblje u kojemu se budi, tj. rada ljubav Bozija. Kite se borovi, stavljaju kuglice, ukrasava se kuca. Ide se na polonocku jednostavno uzivamo u ljepoti Bozica. Svaki covijek slavi Bozic sa svojom obitelji i najmilijima. Jedni druge podrzavaju, u kuci prevladava mir i sreca. Djeca uzivaju u snijgu u Bozicnim radostima… Djeca i odrasli su sretniji i mirniji nego prije. Za mene Bozic predstavlja jedno veliko iscekivanje, jedno veliko Bozicno vrijeme u kojemu svi zeljno iscekuju uskrsnuce Isusa, Oca nasega. Moje srce bude nekako sretinije i veselije. volim Bozic, a najvise ukrasiti svoj dom kuglicama, svjecicama… Volim snjezne radosti, volim osjetiti grudu na svome licu kako ostavlja hladan i mokar trag. Jednostavno obozavam Bozic !! :DD

Martina Bazo 8.

 Nekadašne slavlje Božića

po pričanju i sjećanju moje bake:

Pripreme za Božić su počimale već u Adventu sa zornicama,sve do Badanjaka.A na sam Badnjak ujutro djeca,i to većinom muška išla bi kod susjeda i prijatelja na položaj čestitati im Badnjak i zaželjeti puno zdravlja i sreće,a za uzvrat bi dobili na vrat kobasicu.A tko je imao darovao bi jabuke i orase.Taj dan su svi postili,a navečer bi se unosila slama u kuću.Pomolili bi se i večerali.Poslije objeda djeca bi se igrala na slami dok nezaspu,a stariji bi čekali polonoćku i išli u crkvu.Na dan Božića opet se išlo na misu.Taj dan bi obitelj bila na okupu uz zajednički ručak.Kasnije bi stariji odmarali,a djeca bi se zabavljali na slami,koja je u kući bila do Vetog Ivana ujutro kada bi je iznosili van i palili pred kućama.

 Luka Pitlović

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: